Masaža kao terapija ima veliki značaj za čovjekovo zdravlje. Sam pojam masaža predstavlja obradu, stimulaciju i manipulaciju kože, mišića, limfnih, nervnih i krvnih puteva na površini i unutar tijela. U nekim slučajevima i zglobova, kičmenog stuba i unutrašnjih organa. Danas postoji veliki broj masaža u svijetu i svaka od njih ima svoj pristup čovjeku i način primjene.
Samim činom masaže postižu se sledeći efekti:
- Uspostavlja se kontakt između terapeuta i klijenta. Ovaj kontakt se ne dešava samo na fizičkom nego i na energetskom nivou.
- Trenjem kože o kožu se uklanjaju mrtve ćelije na površini kože što omogućava njeno optimalno disanje.
- Utrljavanje ulja, u zavisnosti od sastava i vrste, ima regenerišući i opuštajući efekat na cijeli organizam.
- Aktiviraju se limfni putevi, kojima se izbacuje višak vode iz tijela.
- Pokreće se cirkulacija i poboljšava dotok krvi u sve djelove tijela, ubrzavajući razgradnju starih ćelija i izgradnju novih.
- Stimulišu se i pritiskaju nervni putevi i završeci, što dovodi do opuštanja – aktivira se parasimpatetički nervni sistem.
- Masažom se iz mišića izbacuju mliječne kiseline, otpadni materijal koji ostaje posle mišićne aktivnosti. Ako se nakupe u velikim količinama i ne izbace se blagovremeno postaju toksične, počinju da se šire i stvaraju bol u mišićima. Ovaj proces je zapravo poznat kao upala mišića, koja može da traje jedan dan ili cijelu sedmicu, u zavisnosti od vremena koje je potrebno ovom materijalu da napusti tijelo i tretmana koji se koriste da se to ubrza.
Vježbama se povećava pokretljivost, mišićna snaga, elastičnost, izdržljivost i poboljšava koordinacija pokreta. Kineziterapija je obavezni dio fizikalne medicine i rehabilitacije.
Od nastanka civilizacije zna se da je pokret dobar za tijelo. Još su ljekari od antičke Grčke, preko Kine pa sve do srednjovjekovne Evrope, podržavali vježbe, koje mogu da liječe ili preveniraju bolest i nemoć.
Vježbama se povećava pokretljivost, mišićna snaga, elastičnost, izdržljivost, poboljšava koordinacija pokreta. Koriguje se postura ili stav tijela. Popravljaju funkcije drugih organskih sistema (kardiovaskularnog, respiratornog…). A, glavni zadatak kineziterapije (vježbi) je jačanje upravo one muskulature za koju je utvrđeno da je oslabljena. Na taj način se zapravo istovremeno i smanjuje bol i ublažava deformitet.
Kineziterapija je sastavni dio fizikalne medicine i rehabilitacije, i koristi pokret kao metodu liječenja. Njena puna primjena je u terapiji ortopedskih, neuroloških i reumatoloških oboljenja lokomotornog aparata, ali je isto tako značajna i za mnoga oboljenja pluća i srca . Vježbe su namijenjene i zdravim osobama, koje žele da pojačaju kondiciju.
Kineziterapija je integralni dio reumatologije, možda čak i najvažniji dio u liječenju zapaljenskog, degenerativnog i vanzglobnog reumatizma. Ovi pacijenti su najčešće u kontinuiranoj potrebi za kineziterapijom, kojom kako preveniraju tako i saniraju mnogobrojne neželjene sekvele od bitnog uticaja na kvalitet života. Glavni cilj kod ovih pacijenata je očuvanje ili poboljšanje funkcije kičmenog stuba, zglobova i očuvanje kvaliteta mišića.
Kineziterapija ortopedskih bolesnika podrazumeva povećanje pokretljivosti zglobova, jačanje muskulature, vraćanje normalnom hodu i smanjenje bola. Vježbama se preveniraju kontrakture, jača oslabljena muskulatura.
Kineziterapija neuroloških bolesnika namijenjena je osobama sa povredama mozga i kičmene moždine, osobama sa posledicama moždanog udara, sa oštećenjima perifernih nerava kao i osobama oboljelim od različitih neuroloških i neuromišićnih oboljenja, kao što su polineuropatije, miopatije, cerebralna paraliza i slično.